Bila je kasna jesen,i grad je bio nekako neobično tih i uspavan.Ana je hodala ulicom,razmišljajući o večeri na koju je krenula.Obiteljska večera je za nju bilo nešto najvažnije i nikada nije tražila ispriku da se sastane sa svojim najdražima.
Došla je do restorana i kroz staklo je ugledala najvažniju osobu u svom životu,svoju majku.Nasmiješila se i mahnula joj.Ušla je u restoran i već se nekako zadovoljnije osjećala,i to je bilo ono što joj je danas trebalo.
Nije si mogla objasniti,ali njezina obitelj je uvijek imala neki neobjašnjivo smirujući utjecaj na nju.Uz njih je zaboravila sve brige i probleme.Danas je bio jedan od onih dana kad joj je baš to trebalo.Gledala je tatu,koji je sjedio preko puta.Njezin otac je često govorio da je ona nešto najvrijednije u njegovom životu.I to je uvijek i pokazivao,na različite načine.Ponekad je to bila sitnica,ponekad nešto veliko,ali uvijek je bio iz nju.
Počela je večera i više kao da ništa drugo nije postojalo..Tko bi rekao da već drugo jutro ništa neće biti isto....
Svanulo je jutro i Ana je polako krenula sa pripremama za sutrašnji poslovni put.Nakon što je još jednom pregledala prezentaciju shvatila je da ima razloga biti zadovoljna.Bolnica u glavnom gradu joj je nudila mjesto voditeljice pedijatrije i znala je da je to prilika koju ne smije propustiti.U malo stvari u životu čovijek može biti siguran a ovo je bila prilika kakvu je čekala od završetka studija.Sjela je na terasu i baš kao i svako jutro divila se svom rodnom gradu.
Sve je nekako mirno i spokojno,gotovo nepomično a u njenom životu se događaju velike promjene.Naravno postojala je jedna osoba koja joj je olakšala donošenje ove važne odluke a to je bio Marko.Uvijek je bio uz nju i pored njene obitelji bio je najvažnija osoba u njenom životu.Ana je znala koliko može biti zahvalna na potpori najdražih.
Sve je nekako mirno i spokojno,gotovo nepomično a u njenom životu se događaju velike promjene.Naravno postojala je jedna osoba koja joj je olakšala donošenje ove važne odluke a to je bio Marko.Uvijek je bio uz nju i pored njene obitelji bio je najvažnija osoba u njenom životu.Ana je znala koliko može biti zahvalna na potpori najdražih.
Top ocjena: emily1211 5 5
nadam se dobroj knjizi, početak je za sada ok...
slažem se sa g. Poirotom...to je sve što mogu kazati za ovaj prvi odlomak
je, interesantan početak!
Hvala...
daj piši bre nešto pozitivnije, da se smejem malo
poanta ove stranice je da svatko piše što želi
Lepotan nam cili pršti od energije! Prirodni optimizam ili???
Zanimljivo, nadam se da ce biti jos toga.:)) Samo nastavi...